Ove školske godine u Graditeljskoj školi Čakovec novi fakultativni predmet Škola i zajednica provodi se u 2 grupe: u 2. i u 3. razredu. Grupu ŠIZ-a u 2. razredu broji 12 učenica koje vodi profesorica Silvija Martišek.

Ideja o istraživanju organizacije nastave u međimurskim srednjim školama nije nastala slučajno – proizašla je iz svakodnevnog iskustva učenika koji se sve teže nose s izazovima dvosmjenske nastave. No, prije svega važno je objasniti što je ŠIZ. Škola i zajednica fakultativni je predmet koji kroz jedinstveni kurikul promiče  aktivno učenje. Dominira  projektni rad u kojem učenici samostalno ili timski istražuju određenu temu, prikupljaju podatke putem anketa, intervjua i razgovora sa stručnjacima te na temelju toga donose zaključke. Upravo kroz takav pristup odlučile smo se baviti temom promjene organizacije rada u srednjim strukovnim školama Međimurske županije, pritom se dotičući i sve važnijeg pitanja mentalnog zdravlja učenika.

Polazeći od vlastitih zapažanja, primijetile smo da dvosmjenska nastava često ne odgovara stvarnim potrebama učenika. Sve češće javljaju se umor, pad koncentracije i kronični nedostatak vremena, a svakodnevni ritam učenika postaje neujednačen i iscrpljujući. Upravo nas je to potaknulo da ovu temu istražimo detaljnije – ne samo kroz brojke, već i kroz iskustva onih koji takav sustav žive iz dana u dan. Kako bismo dobile jasniju i objektivniju sliku, provele smo ankete među učenicima, ali i obišle nekoliko srednjih škola, gdje smo razgovarale s učenicima, nastavnicima i stručnim suradnicima. Dodatnu perspektivu dale su nam liječnica i psihologinja, koje su potvrdile da česta izmjena jutarnjih i popodnevnih smjena može narušiti kvalitetu sna, povećati razinu stresa te otežati koncentraciju i učenje. Posebno su naglasile kako takav ritam kod mladih može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje.

Rezultati anketa potvrdili su naša početna zapažanja. U dvosmjenskom sustavu čak 50 posto učenika često osjeća umor, dok 68 posto smatra da takav način rada negativno utječe na kvalitetu sna. Više od polovice ispitanika navodi i nedostatak slobodnog vremena, što dodatno otežava usklađivanje školskih i privatnih obveza. U takvim uvjetima dolazi i do slabije koncentracije, a velik broj učenika ističe kako se lakše fokusira tijekom jutarnje nastave nego u popodnevnim terminima.

S druge strane, jednosmjenska nastava pokazala se kao znatno kvalitetnije i učenicima prihvatljivije rješenje. Čak 96 posto ispitanika smatra da je takav oblik nastave bolji za učenje, dok svi učenici ističu kako im omogućuje više slobodnog vremena. Učenici navode da imaju stabilniji dnevni ritam, manje stresa te više vremena za pripremu školskih obveza, ali i za odmor, hobije i druženje s obitelji. Dodatna anketa pokazala je da čak 92 posto učenika jednosmjensku nastavu doživljava pozitivno ili vrlo pozitivno, dok više od polovice ima dovoljno vremena za učenje i odmor. Također, 59 posto učenika redovito sudjeluje u izvannastavnim aktivnostima, što dodatno govori u prilog kvalitetnijoj organizaciji vremena.

Ipak, razgovori s ravnateljima i predstavnicima škola pokazali su i drugu stranu ove priče. Iako postoji svijest o prednostima jednosmjenske nastave, njezina provedba u ovom trenutku nije jednostavna. Kao glavni problem ističu se nedostatak prostora i učionica, ali i ograničene mogućnosti nadogradnje postojećih školskih objekata. Sugovornici su naglasili kako bi prelazak na jednosmjenski rad zahtijevao značajna financijska ulaganja i dugoročno planiranje, što trenutno nije lako izvedivo. Ipak, dodaju kako je to smjer kojem se teži te da bi, kada bi se stvorili uvjeti, većina škola rado prešla na jednosmjensku, odnosno jutarnju nastavu, po uzoru na škole koje već funkcioniraju na taj način.

Zaključno, naše istraživanje jasno pokazuje da organizacija nastave ima velik utjecaj na kvalitetu života učenika. Dvosmjenska nastava, iako je često nužna zbog prostornih ograničenja, donosi niz izazova – od umora i stresa do slabije koncentracije i narušenog mentalnog zdravlja. S druge strane, jednosmjenska nastava pokazuje se kao kvalitetniji i učinkovitiji model koji omogućuje bolju ravnotežu između školskih obveza i privatnog života. Iako trenutno postoje prepreke za njezinu potpunu provedbu, postoji jasna potreba i želja za promjenama koje bi u budućnosti mogle osigurati bolje uvjete za učenje i razvoj učenika u srednjim strukovnim školama Međimurske županije.

Antonija Vinković, Hana Krištofić, Eva Božić, 2. d

Graditeljska školaČakovec